Obujam i rast
- Ukupni iznos potrošačkih kredita (uključujući brze kredite) dosegao je približno 25,7 milijardi eura u svibnju 2025., u odnosu na 25,3 milijarde u travnju, uz stabilan rast.
- Ukupno kreditiranje (poduzeća i kućanstva) poraslo je oko 6,1 % na godišnjoj razini krajem 2024.
- Brzi nenamjenski krediti zabilježili su dvoznamenkasti rast — oko 16 % krajem 2024., a 2025. se stabiliziraju na visokoj razini.
Kamatne stope
- Prosječna kamatna stopa na sve bankovne kredite lagano je pala — s 4,77 % u travnju na 4,73 % u svibnju 2025.
- Kamatne stope na nenamjenske gotovinske kredite također su u blagom padu, zadržavajući se kao među najnižima u kategoriji potrošačkih kredita.
- Online platforme nude konkurentnije uvjete zahvaljujući digitalizaciji i nižim operativnim troškovima.
Regulative i rizici
- Od 1. srpnja 2025. uvedene su nove regulatorne mjere: maksimalni udio duga u odnosu na dohodak (DSTI) postavljen je na 40 % za potrošačke kredite i 45 % za stambene kredite, s ciljem smanjenja prezaduženosti.
- Do sada je oko 25 % potrošačkih kredita imalo DSTI iznad 40 %, što pokazuje visoku ranjivost dijela kućanstava.
Trendovi do kraja 2025.
- Umjerenije širenje tržišta
Rast brzih kredita će se usporiti nakon regulatornih mjera, ali će ostati pozitivan. Banke i kreditne platforme bit će selektivnije i opreznije u odobravanju.
- Stabilizacija kamatnih stopa
Kako se inflacija i osnovne stope ECB-a smanjuju, očekuje se stabilan pad kamatnih stopa. Online zajmodavci zadržat će prednost kroz bržu obradu i digitalne uvjete.
- Viša regulacija i pritisak fintech sektora
Striktnije regulacije smanjit će profitabilnost tradicionalnih banaka, dok će fintech i digitalni zajmodavci sve više preuzimati tržište, osobito kod samozaposlenih i IT sektora.
- Zeleni i održivi kreditni proizvodi
Raste ponuda „zelenih“ kredita vezanih uz održive projekte, često uz povoljnije uvjete. ESG faktori sve više utječu i na potrošačko kreditiranje.
- Konzervativnost potrošača
Zbog ranijih bojkota i nesigurnosti potrošača u regiji (npr. trgovine početkom 2025.), kućanstva su opreznija, što smanjuje potražnju, ali povećava kreditnu odgovornost.
Do srpnja 2025. hrvatsko tržište brzih kredita ostaje stabilno, s obujmom oko 9,5 milijardi eura (unutar ukupnih 25,7 mlrd. potrošačkih kredita). Rast se nastavlja, ali umjereno, zbog novih ograničenja i povećane pažnje banaka. Kamatne stope se polako spuštaju, a digitalizacija omogućava jednostavnije i brže kreditiranje.
Srednjoročne prognoze (2–6 mjeseci):
| Parametar | Očekivanja |
| Obujam | Umjereni rast |
| Kamatne stope | Stabilne s blagim padom |
| Regulative | Strože, ali korisne za stabilnost |
| Fintech | Širi se, posebice za samozaposlene |
| ESG proizvodi | Rastući udio na tržištu |
| Potrošnja | Oprezna, ali postojana |
Što pratiti do kraja godine?
- Srpanj–rujan 2025. — efekti DSTI mjera bit će vidljivi u novim podacima
- Odluke ECB-a — promjene ključnih kamatnih stopa utječu direktno na tržište kredita
- Digitalni razvoj — fintech platforme ubrzavaju pristup kreditima i šire bazu klijenata